Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja

* stare autohtone sorte

Područje Hrvatskog zagorja od davnina je bilo vezano uz vinovu lozu kao jednu od najvažnijih poljoprivrednih kultura. Na ovom području (blizina Radoboja) nađen je najstariji nalaz predaka vinove loze Vitis teutonica, star oko 13 milijuna godina! Postoje tragovi Rimljana (Krapina, Lobor, Radoboj) pa je za vjerovati da su Hrvati od naseljavanja ovih područja nastavili s uzgojem vinove loze po kojoj su Rimljani bili poznati.

Tradicionalno zagorsko vinogradarstvo stoljećima je počivalo na autohtonim sortama. Prije pojave filoksere američkih bolesti (krajem 19. stoljeća) na ovom je području egzistirao velik broj autohtonih domaćih kultivara. Danas ih je na žalost preostala tek nekolicina i prijeti im potpuni nestanak.

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu Krapinsko-zagorske županije, je u posljednjih 15-tak godina intenzivno uključen u identificiranje, očuvanje i revitalizaciju autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Proveden je postupak genetičke identifikacije sorata vinove loze temeljem DNA analize.

Na ovaj su način identificirane 54 sorte, od kojih su danas široko poznate Cabernet sauvignon, Chardonnay, Frankovka, Graševina, Kraljevina, Merlot, Muškat, Pinot, Rajnski rizling, Sauvignon, Silvanac zeleni, Traminac…, ali i stare sorte koje su nekad bile prisutne, a sada ih se nastoji revitalizirati, kao što su: Belina desinička, Belina starohrvatska, Belina svetokriška, Dišeća ranina, Smudna belina, Sokol…

Kao zanimljivosti navodimo da je 1999. godine otkriveno (Bowers i sur.) da je sorta Belina starohrvatska zajedno s Pinotom, roditelj čak 16 francuskih sorata od kojih je svakako najpoznatiji Chardonnay.

Ovaj mali vinograd (ako se tako smije zvati) gostionice „Kod Starog” pred kojim se nalazite, skroman je pokušaj da se na jednom mjestu posjetiteljima uživo prikaže malen djelić bogatstava sorata vinove loze koje danas postoje u Hrvatskom zagorju s naglaskom na one stare autohtone (1, 2, 6, 9).