Graševina je stara sorta, još neutvrđenog podrijetla. Često se navodi Francuska kao domovina Graševine, ali tamo je nema. Mnogi će je smatrati talijanskom sortom, ponajprije zbog imena koji se naziva u većini zemalja: Riesling sa sufiksom italico, italien, talijanski…. I u slovenskom jeziku riječ „laški“ ukazuje na talijansko podrijetlo. No i u Italiji se uzgaja tek u posljednje vrijeme, i to samo u sjevernom dijelu. Vjerojatno je da se pridjev „talijanski“ vuče od netočnog prijevoda imena Welschriesling, kako se u njemačkoj naziva ova sorta.

Prema nekim izvorima ovu sortu su još Rimljani poznavali u Francuskoj, a kasnije se proširila u Njemačku, Švicarsku, Austriju. U naše krajeve stigla je sredinom 19. stoljeća, najprije u sjeverozapadni dio, a nakon toga se brzo širi prema istoku.

Danas je Graševina naviše raširena u srednjoj i istočnoj Europi, najviše u zemljama bivše Jugoslavije, Mađarskoj, Austriji, Italiji i Rumunjskoj. Prema službenim podacima Graševina pokriva oko 25% ukupnih površina pod vinogradima u Republici Hrvatskoj. Preporučena je sorta za sva naša kontinentalna vinogorja.