Ovo je sorta koja je najviše utjecala na razvoj sortimenata srednje i zapadne Europe, a čije podrijetlo i starost su još uvijek tema brojnih znanstvenih istraživanja. Veliko zanimanje za ovu sortu pojavilo se kada je 1999. godine otkriveno da je ona zajedno s Pinotom roditelj čak 16 francuskih sorata, od kojih je najpoznatiji Chardonnay (Bowers i sur., 1999.). Daljnjim istraživanjem dokazano je da je ova sorta roditelj više od 80 sorata u svijetu. S velikom vjerojatnošću dokazano je da je u srednjem vijeku ova sorta bila prisutna na području Francuske i Njemačke.

Jedna od hipoteza je da je sortu na područje Galije (Francuske) donio rimski car Marko Aurelije koji je 280. godine ukinuo zabranu uzgajanja vinove loze izvan Italije. Ta loza je bila iz njegove domovine (Panonije), a ta loza je bila Gouais odnosno Belina starohrvatska. Postoji i hipoteza da su ovu sortu u Njemačku donijeli Huni ili Mađari početkom 10. stoljeća (Fromman i Herwig 1660 g.)

U 19. i 20. stoljeću sorta nestaje iz nasada na području Njemačke i Francuske dok je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj još uvijek prisutna. No početkom 20. stoljeća sorta polako gubi svoj identitet, tj. s nekoliko sličnih sorata svrstava je se s nekoliko sličnih sorata u skupinu „beline“ i polako nestaje.

Nakon otkrića 1999. godine da je sorta roditelj svjetski poznatom Chardonnayu kreće i potraga za njom u Hrvatskoj. No tek je 2006. godine, pokretanjem projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti Hrvatskog zagorja“, Belina starohrvatska identificirana u nekoliko nasada.